Ljetovao je u Dubrovniku kao dječak. Zaradio je ovdje i prvi honorar
kojega je potrošio na sladoled na Stradunu. No, najmanje je u Gradu imao
koncerata. Ništa to ne smeta. Za koncert Zdravka Čolića, velike
estradne zvijezde čitavog područja ex Jugoslavije, već se traži karta
više. A, osobito se njegovom nastupu veseli ženski do publike. Godi li
mu više to ili činjenica da sve generacije znaju njegove pjesme. Na to i
još niz pitanja odgovara u razgovoru za dubrovniknet.hr.
Što možemo očekivati od velikog koncerta u Dubrovniku? Jeste
li uzbuđeni, što vam znači dolazak u Dubrovnik? Kad ste bili zadnji
put ovdje?
- Jako me raduju dolasci u Dubrovnik. Privatni dolasci su jedna priča,
a ovako kada se pjeva onda je to neki poseban značaj. Ja sam od
svih gradova na moru, možda i najmanje koncerata imao u Dubrovniku,
tijekom karijere, tako da je to razlog više. A opet s druge strane
dosta sam vremena proveo kao mali i tijekom života u Dubrovniku, tako da
imam jako lijepa sjećanja iz djetinjstva za Dubrovnik. Puno sam tu
ljetovao, ali je bilo malo koncerata. Ali evo imam i jednu anegdotu.
Naime, mi smo u Crnoj Gori imali neku malu vikendicu, a bilo je neko
natjecanje u Dubrovniku i tu sam ustvari zaradio svoj prvi honorar i
odmah ga potrošio na Stradunu, čak mislim na neke sladolede ili kolače. A
kada sam imao 18 godina i kada smo napravili grupu Ambasadori, onda smo
zajedno sa grupom Indexi svirali cijelo ljeto u Dubrovniku, na tek
izgrađenoj plaži Ploče. Tako da evo tu sam imao prvu svirku sa grupom
Ambasadori i zaradio prvi honorar, a koji sam i potrošio u Dubrovniku.
Nakon toga smo imali koncert u kinu, u sklopu neke ljetne turneje i još
nekoliko puta kasnije.
Koji koncert vam je emotivno bio najsnažniji i zašto?
- Stvarno Dubrovnik jer su tu moji počeci. A mislim da se
konkretno radilo o koncertu u sklopu ljetne turneje 'Putujući
zemljotres' iz 1988. godine.
Što se sa Zdravkom Čolićem događalo posljednjih 25 godina,
jeste li zadovoljni putanjom karijere? Može li pjevač, estradna zvijezda
čiji status potvrđujete i velikim koncertima na području čitave
ex Jugoslavije, bez glazbe, nastupa, koncerata?
- Ja radim te pauze između. Nekad su postojale te turneje koje su
se radile tri ili četiri mjeseca i onda se napravi pauza do
sljedećeg izdanja, a u međuvremenu se odradi možda neki nastup koji nije
vezan za samu tu turneju. Međutim, danas se to nekako razrjedilo i svako malo
se nastupa, pa tijekom toga izađe album i to bi se moglo shvatiti kao
nekim novim konceptom. Nema više nekako one razlike između - stani / kreni
- nema nekog ciklusa, to je sve sada kako te ljudi traže, žele. Što
se tiče većih koncerata, sve je to vezano uz velike troškove i same produkcije i više članova u bendu, pa to onda zahtjeva i angažman
nekih sponzora. Općenito je to u ovom vremenu manje fiksirano za neku
određenu turneju i čini mi se da se to sve nekako povezuje jedno s
drugim. Koncerti koji onda s vremenom postanu kao u sklopu neke turneje.
Kakav ste repertoar spremili za Dubrovnik?
- Mi uvijek više manje sviramo isti program, to su pjesme sa
nekoliko posljednjih albuma, uglavnom proći ćemo kroz vrijeme i možda
dodati ipak nekoliko balada za publiku u Dubrovniku.
Što vam najviše kao izvođaču godi na koncertima, to što pjesme
znaju sve generacije, što je puno žena, što kao izvođač očito još
intenzivno živite u sjećanjima...?
- Ja najviše volim kada ljudi znaju pjesme jer mogu te hvalit, mogu
te kudit, mogu pisati sve i svašta, ali ako čovjek nema neke pjesme
po kojima te znaju i vole, onda se sve to nekako lomi kao staklena
kugla. U karijeri jednog izvođača trebaju biti bitne same pjesme. Obožavatelji
se možda i mijenaju, odrastaju, ali lijepo je kada vidiš da publika
zna tvoje melodije.
Koga od kolega u Hrvatskoj najviše cijenite, od novijih generacija? Jeste li i koliko upoznati s hrvatskom glazbenom scenom?
- Ja nisam baš poznat po tome da imenujem ljude, ali od ovih
mojih generacija, izdvoji bi Parni Valjak, Olivera, Gibonnija i naravno
tu je Tereza Kesovija, koja je moja miljenica. Sa Terezom sam čak
zajedno i pjevao na nekim festivalima. Volim Terezu.
Za kraj, u čemu je tajna mladolikog izgleda?
- Ja to kampanjski, malo dobijem kile, pa ih se onda riješavam i
tako svako malo. Ali volim trčati i pazim da živim što zdravije.
Oduvijek sam volio sport i tome pridodavao veliku važnost, a u mladosti
sam se bavio nogometom i atletikom.
No comments:
Post a Comment